Dr Dragan Zlatović*
Pregledni naučni članak
UDK: 347.772(4-672EU)
Nekonvencionalni žigovi u svjetlu nove europske regulative i prakse
Rad primljen: 19. 04. 2017.
Rad ispravljen: 08. 09. 2017.
Rad prihvaćen za objavljivanje: 15. 09. 2017.
Žigovno pravo i dalje je jedna od najzanimljivijih pravnih disciplina, ne samo u području prava intelektualnog vlasništva, već uopće u okviru općeg razvoja suvremenog prava. Tradicionalno, žigovi kao zaštićeni znakovi uključuju riječi, logotipe, simbole ili njihovu kombinaciju. Nekonvencionalni ili netradicionalni žigovi su oni zaštićeni znakovi koji su izvan okvira tradicionalnih znakova i stoga se sastoje od znakova koji potječu od oblika, zvukova, mirisa, okusa i tekstura. Nova Uredba (EU) br. 2015/2424 Europskog parlamenta i Vijeća stupila je na snagu 23. ožujka 2016. Ova Uredba uklanja zahtjev za grafičkim prikazom znaka kao pretpostavkom zaštite takvog znaka kao žiga. To znači da se od 1. 10. 2017. znakovi mogu prikazati u bilo kojem odgovarajućem obliku koristeći opću dostupnu tehnologiju, pod uvjetom da je reprezentacija jasna, precizna, samostalna, lako dostupna, razumljiva, postojana i objektivna. U ovom radu raspravlja se o novom razdoblju u zaštiti i registrabilnosti nekonvencionalnih znakova kao posebne vrste žigova.
Ključne riječi: žig, nekonvencionai žigovi, pravo intelektualnog vlasništva, mirisni žigovi, zvučni žigovi.
I Uvod
Doživljaj prosječnog potrošača što se ima smatrati žigom varira od poimanja kako se radi o verbalnom znaku, slikovnom znaku ili logotipu, odnosno rijetko sloganu. Gotovo je isključeno kako će potrošač žigom smatrati gestu, tlocrt trgovine ili zgrade, a kamoli na miris ili zvuk. Ipak, o takvim se znakovima raspravlja u sklopu žigovnog prava i pripadajuće upravne i sudske prakse.[1] Pristaše širokoga koncepta žiga smatraju kako je potrebno zaštititi i manje opipljivo znakovlje, poput zvukova, mirisa, mobilnih žigova, holograma i gesti. Prema takvim gledištima znak je bilo koji element koji također predstavlja i nešto drugo od sebe samog.[2] Protivnici toga pristupa tvrde kako takvi znakovi teško mogu imati funkciju žiga s obzirom da nisu prepoznatljivi ili ih, u najmanjoj mjeri, nije moguće „grafički prikazati“, što je bilo izrijekom propisano u Direktivi Vijeća 89/104/EEC od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (dalje: Prva direktiva)[3], a što je bilo sadržano je i u čl. 2. Direktive 2008/95/EZ koji glasi: „Žig može sačinjavati svaki znak koji se može grafički prikazati, osobito riječi, uključujući osobna imena, crteži, slova, brojke, oblici proizvoda ili njihova pakiranja, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzetnika od proizvoda ili usluga drugog poduzetnika.“
U Europskoj uniji se odvija itekako živa rasprava o nestandardnim (nekonvencionalnim žigovima – non-traditional trade mark, unconventional trade mark). U zadnjih tridesetak godina mijenjala se ne samo sudska praksa, nego je i nova europska regulativa na ovom području liberalnije koncipirana.
Naime, Uredbom 2015/2424 od 16. prosinca 2015. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 207/2009 o žigu Zajednice i Uredbe Komisije (EZ) br. 2868/95, o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 40/94 o žigu Zajednice te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 2869/95 o pristojbama koje se plaćaju Uredu za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni), koja je stupila na snagu 23. ožujka 2016.[4], brisana je obveza grafičkog prikazivanja žiga iz definicije žiga EU (EU TM – European Union Trade Mark; ranije CTM – Community Trade Mark). Ovim se omogućava fleksibilniji pristup kod registracije žiga EU, posebice glede načina prikazivanja žigova. Ovim novim određenjem žiga EU uvodi se od 1. listopada 2017. mogućnost prikaza znaka u bilo kojem prikladnom obliku uporabom općenito dostupne tehnologije, što ne znači nužno grafički prikaz. Stoga to može biti svaki prikaz koji je jasan, precizan, samostalan, lako dostupan, razumljiv, postojan i objektivan.[5] O kojim se alternativnim medijima i formatima radi, a koji će se imati smatrati usklađenima s novom regulativom, Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIP, ranije OHIM) će prethodno izvijestiti korisnike.[6]
Nadalje, Direktiva (EU) 2015/2436 od 16. prosinca 2015. napušta raniju regulaciju iz Prve direktive i Direktive 2008/95/EZ te donosi novo viđenje o znakovima od kojih se žig može sastojati. Tako je u čl. 3. Direktive (EU) 2015/2436, identično odredbi čl. 1. Uredbe 2015/2424 kojom se mijenja čl. 4. Uredbe (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice[7], navedeno: „Žig se može sastojati od bilo kakvih znakova, osobito riječi, uključujući osobna imena, ili od crteža, slova, brojki, boja, oblika proizvoda ili pakiranja proizvoda, ili zvukova, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za: (a) razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzeća od proizvoda ili usluga drugih poduzeća; i (b) prikazivanje u registru na način koji omogućuje nadležnim tijelima i javnosti da odrede točan i jasan predmet zaštite koja je pružena njihovu nositelju.“[8]
II Nekonvencionalni žigovi
Prva direktiva je utvrdila stajalište kako se žigovi mogu registrirati za znakove koji nisu ograničeni samo na riječi ili slike, ukoliko takvi znakovi mogu biti prikazani grafički i sposobni su razlikovati proizvode i usluge jednog od proizvoda i usluga drugog poduzeća. Iako je postavljala neizostavan uvjet grafičkog prikaza znaka, ova je Prva direktiva, kao i sve koje su je slijedile, otvorila pute registracije i drugih znakova, koji nisu standardni kao što su to verbalni odnosno grafički znakovi.[9] Ovdje ćemo se osvrnuti na mogućnosti registracije nekih nestandardnih znakova, kao što su mirisni, pokretni, hologramski, arhitekturalni, pozicijski i sl.
A. Mirisni žigovi
Žalbeni odbor (Boards of Appeal) OHIM-a (sada European Union Intellectual Property Office - EUIPO) morao je 11. veljače 1999. godine, po prvi put, dati svoje mišljenje o zahtjevu za registraciju mirisnoga žiga (Smell Mark, Flavour Mark): The smell of fresh cut grass (CTM 428870, R 156/1998-2). U postupku Istražitelj (Examiner) je odbio žig, koji se sastojao od opisa „The smell of fresh cut grass“, kao mirisni žig teniskih loptica „stoga što riječi nisu grafički prikaz samog olfaktivnog znaka“.[10] Međutim, Žalbeni se odbor s time uopće nije suglasio, te je dopustio registraciju navedenoga žiga zauzevši gledište kako: „Miris svježe pokošene trave je prepoznatljiv miris koji svatko odmah prepoznaje, a temeljem vlastitoga iskustva… Opis ponuđen za olfaktivni znak kojega se želi registrirati za teniske loptice primjeren je i udovoljava zahtjevu grafičkoga prikaza navedenome u članku 4. CTMR-a“.
Međutim, 12. prosinca 2002. postalo je jasno kako Europski sud pravde (ECJ) ne dijeli liberalno mišljenje OHIM-ova Žalbenog odbora s obzirom na mirisne žigove. Ovo je razvidno iz njegove presude u slučaju Sieckmann v. Deutsches Patent- und Markenamt C-273/00. Zbog izuzetne važnosti ove presude, čak i u svjetlu navedene nove europske žigovne regulative, navodimo tijek ovog procesa.
Gospodin Sieckmann deponirao je pri Deutsches Paten t- und Markenamt (njemački Ured za patente i žigove – op. aut.) žig koji se odnosi na različite usluge u klasama 35, 41 i 42. U ovome dijelu obrasca zahtjeva, naslovljenom „Reprodukcija žiga“, Sieckmann se pozvao na opis priložen u obliku dodatka njegovome registracijskome zahtjevu. U navedenome opisu piše: „Traži se žigovna zaštita za olfaktivni žig deponiran kod Deutsches Patent - und Markenamt koji se sastoji od čiste kemijske tvari methyl cinnamate (metil cinamat - cinnamic acid methyl ester - metil ester cimetne kiseline), strukturalne formule C6H5-CH=CHCOOCH3. Uzorke ovog olfaktivnog žiga također je moguće pribaviti putem lokalnih laboratorija navedenih na žutim stranicama tvrtke Deutsche Telekom AG ili, primjerice, putem tvrtke E. Merck u Darmstadtu.
Gospodin Sieckmann je sa svojim zahtjevom za registraciju ujedno predao i uzorak mirisa predmetnoga žiga u spremniku te naveo kako se miris obično opisuje kao “balzamično sladak s natruhom cimeta“. Deutsches Patent - und Markenamt odbilo je zahtjev za registraciju na osnovi toga što je bilo dvojbeno da li žig za koji je zahtjev podnesen može biti registriran temeljem njemačkog Zakona o zaštiti žigova te da li može biti grafički prikazan u skladu s čl. 8. (1) navedenoga Zakona. U žalbenome postupku pokrenutom protiv te odluke o odbijanju od strane gospodina Sieckmann-a, Savezni je sud za patente (Bundespatentgericht) zauzeo stajalište kako mirisi mogu biti podesni da ih se prihvati na tržištu kao neovisno sredstvo kojime se identificira određeno poduzeće.
Međutim, s obzirom da je Savezni sud za patente zauzeo stajalište da je Zakon o zaštiti žigova potrebno tumačiti na način sukladan članku 2. Prve direktive, isti je odlučio zaustaviti postupak i uputiti sljedeća pitanja Europskom sudu pravde radi prethodnog odlučivanja.
Savezni sud za patente je tako prvo postavio upit treba li članak 2. Prve direktive tumačiti u smislu da izraz „žigovi koje je moguće grafički prikazati“ obuhvaća samo one znakove koje je moguće izravno reproducirati u njihovom vidljivom obliku ili je tumačenju ujedno potrebno pridati značenje prema kojemu znakovi – poput mirisa ili zvukova – koje same po sebi nije moguće vizualno doživjeti, ali ih je moguće neizravno reproducirati korištenjem određenih pomagala. U drugom pitanju, koje je ovisilo ukoliko bi odgovor na prvo pitanje bio u smislu širokoga tumačenja, Savezni sud za patente dvoji jesu li uvjeti grafičke prikazivosti propisani u članku 2. Prve direktive zadovoljeni u slučajevima u kojima se miris reproducira a) pomoću kemijske formule, b) pomoću opisa (koji se objavljuje), c) deponiranjem uzorka ili d) kombinacijom gore navedenih zamjenskih načina reprodukcije.[11]
Sukladno stajalištu Europskog suda pravde, odgovor na prvo pitanje glasio je kako je članak 2. Prve direktive nužno tumačiti u smislu da se žig može sastojati od znaka, koji sam po sebi nije sposoban da bude vizualno opažen, pod uvjetom da isti može biti grafički prikazan, posebice pomoću slika, crta ili likova, te da je prikaz jasan, precizan, samostalan, lako dostupan, razumljiv, trajan i objektivan. Što se tiče kemijske formule, Europski sud pravde navodi kako bi samo nekolicina ljudi u navedenoj formuli prepoznala miris o kojemu je riječ, te da takva formula nije dovoljno jasna. Nadalje, kemijska formula ne prikazuje miris tvari, nego tvar kao takvu, a ujedno nije ni dovoljno jasna, niti precizna.[12] Stoga nije riječ o prikazu u smislu članka 2. Prve direktive. S obzirom na opis mirisa, iako je u predmetnom slučaju riječ o grafičkome obliku, on nije dovoljno jasan, precizan i objektivan.[13]
Kada je riječ o deponiranju uzorka mirisa, on ne predstavlja grafički prikaz u smislu članka 2. Prve direktive. Štoviše, uzorak mirisa nije dostatno postojan, niti trajan. Kada, s obzirom na olfaktivni znak, kemijska formula, opis riječima ili deponiranje uzorka mirisa ne mogu, sami po sebi, zadovoljiti uvjete koji se traže za grafičku prikazivost, tada niti kombinacija tih elemenata nije u mogućnosti zadovoljiti iste uvjete, posebice one koji se tiču jasnoće i preciznosti. U svjetlu prethodnih razmišljanja, odgovor Europskog suda pravde na drugo pitanje je takav da, s obzirom na olfaktivni znak, uvjetima grafičke prikazivosti ne udovoljava kemijska formula, opis pisanim riječima, deponiranje uzorka mirisa, niti kombinacija navedenih elemenata. Što se tiče opisa mirisa, iako je riječ o grafičkome obliku, on nije dovoljno jasan, precizan i objektivan. [14]
Miris je forma preko koje se određeni znak može manifestirati na način da može svojom asocijativnom snagom upućivati konzumenta prema određenom nositelju tog žiga, te robe označene tim žigom učiniti različitim od istih ili sličnih roba drugih nositelja.[15] Stoga je stav EUIPO-a, odnosno ranije OHIM-a da mirisni žig funkcionira kao komunikacijski instrument jedino kroz čovjekovu osjetilnu percepciju.[16]
Hrvatski Zakon o žigu („Narodne novine“, br. 173/03, 76/07, 30/09. i 49/11; dalje: ZOŽ) ne sadrži odredbe koje bi upućivale na registrabilnost mirisnih žigova, i to vjerojatno iz razloga nemogućnosti adekvatnog grafičkog prikaza takvog žiga, odnosno zbog efemernosti mirisne forme koja s vremenom gubi na izražajnosti i ne može se trajno očuvati. Miris se doduše može opisati riječima, ali takav način njegove prezentacije je suviše arbitraran i nedovoljno egzaktan za prihvaćanje u smislu zakonskih uvjeta za žigovnu zaštitu.
Pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, u postupku registracije žiga, ako se prijavom traži registracija neke druge vrste znaka, u prijavi se mora navesti koja je to vrsta znaka, te ovisno o vrsti znaka mora se priložiti grafički prikaz znaka koji je jasan, precizan, sadržan u samom sebi, lako dostupan, trajan i objektivan prema citiranoj presudi ECJ-a u predmetu „Sieckmann“[17], sve sukladno čl. 7. st. 1. i 2. Pravilnika o žigu („Narodne novine“, br. 117/07, 66/91. i 125/13).
Međutim, s obzirom na potrebe usklađivanja našeg zakonodavstva s europskim propisima u području žigovnog prava, nužno će biti uskladiti definiciju žiga, iz koje će se isključiti nužnost grafičke prikazljivosti znaka, ali kod registracije ovakvih znakova bit će nužno upravo voditi računa o kondicijama iz procesa Sieckmann.
Iz presude u slučaju Sieckmann bi se mogao izvući zaključak da je postalo vrlo teško, ako ne i nemoguće, registrirati mirise kao žigove.
U recentnom Vodiču EUIPO[18] je navedeno kako zahtjevi iz grafičkog prikaza za mirisni znak nisu ispunjeni kemijskom formulom, opisom u pisanim riječima, polaganjem uzorka miris ili kombinacijom tih elemenata.[19] Nadalje, EUIPO naglašava kako trenutno ne postoji sredstvo za grafičko predstavljanje mirisa na zadovoljavajući način, te ne postoji općenito prihvaćena međunarodna klasifikacija mirisa, kao što je to slučaj s međunarodnim kodovima boja ili notnim zapisima, pomoću koje bi se objektivno i precizno utvrđivao olfaktorni znak koz pripisivanje imena ili precizan kod specifičan za svaki miris.[20]
B. Zvučni žigovi
Od 1996. pri tadašnjem OHIM-u, a sada EUIPO-u, su registrirane različite vrste zvučnih žigova (Sound Mark)[21], čime je ovaj europski organ zauzeo stajalište kako je zvukove moguće registrirati kao žigove, i to, među ostalim, kroz činjenicu da je uveo poseban dio na obrascu svoga zahtjeva na kojemu je moguće naznačiti da je riječ o zvučnome žigu.[22] U navedenom Vodiču za ispitivanje Europskih žigova EUIPO-a (Part B, Sec. 4. - 2.3.) spominju se i zvučni žigovi.[23] U registru EUIPO-a nalazimo različite vrste zvučnih žigova. Primjerice, zvukovi su registrirani u obliku notnog crtovlja, poput žigova CTM 1416858, 919050, 1040955, odnosno EUTM 1 637 859, EUTMA 11 923 554. EUTM 004928371, EUTM 005170113, EUTM 10 265 486, EUTM 13 473 574, EUTM 12 438 628, EUTM 14 240 741 i sl.[24]
Pred OHIM-om nije prvotno pozitivno riješen zahtjev za registraciju sonograma (CTM 143891). Zvuk za koji se tražila zaštita trebao bi predstavljati riku lava, zvučni znak filmskoga producenta Metro-Goldwyn-Mayer (MGM), a s ciljem raspoznavanja njegovih roba i usluga. Naime, Odbor za žalbe OHIM-a je 25.8.2003. odbio registrirati žig (R 781/1999-4)[25], ali je podnositelj zahtjeva uložio žalbu protiv te odluke. U konačnici, ista je tvrtka zaštitila svoj zvučni žig u SAD-u putem opisa: „The mark comprimes a lion roaring“ (US br. 73553567).[26] Ipak, naknadno drugom prijavom MGM je 2008. uspio zaštiti ovaj muzički znak na europskoj razini (CTM 005170113).[27]
Kako bi trebalo postupati glede zvučnih žigova u Europskoj uniji jasno je iz slučaja koji se vodio pred Europskim sudom pravde, Shield Mark v. Joost Kist koji se tiče zvučnoga žiga «Für Elise» (C-283/01). Agencija za žigove sa sjedištem u Amsterdamu - Shield Mark, zatražila je 1999. godine registraciju nad velikim brojem žigova koji, tvrdila je, predstavljaju zaštitu dva zvuka: prvih devet nota Beethoven-ove melodije poznate pod nazivom „Für Elise“ (D#, E, D#, E, B, D, C, A) i kukurijekanje pijetla. Shield Mark je koristio i melodiju i kukurijekanje te su ih svi s istima i poistovjećivali. Obje stranke u sporu, Shield Mark i Kist, pružale su usluge u području intelektualnog vlasništva i marketinga. Shield Mark je već registrirao različite žigove. Primjerice, u Benelux-u je registrirao notno crtovlje, te ima registraciju s opisom zvukova, kao i registraciju u kojoj su navedene note melodije „Für Elise“ (BX Nos. 517166, 535083, 551848, 552296). Nakon što je haški Prizivni sud (25-05-99, 95/260) odbacio sve zahtjeve zasnovane na povredi žiga, Shield Mark podnio je žalbu nizozemskom Vrhovnom sudu. Vrhovni je sud zauzeo stajalište da je žalbu potrebno staviti u mirovanje sve dok Europskom sudu pravde ne budu na preliminarno odlučivanje upućena pitanja.
Europski sud pravde u slučaju Shield Mark v. Joost Kist i dr., izjasnio se u korist registracije zvučnih žigova. U slučaju „Sieckmann“ Europski sud pravde je ponudio objašnjenje uvjeta koje grafički prikaz znaka mora ispuniti. Prema tom stajalištu, grafički prikaz mora biti
- samostalan;
- jasan;
- precizan;
- jednostavno prihvatljiv;
- razumljiv;
- trajan;
- nedvosmislen;
- objektivan;
- grafičkoga oblika, posebice u smislu korištenja slika, crta ili znakova.
Notno crtovlje ne samo da jasno i precizno naznačuje za što se zaštita traži nego je crtovlje i grafički prikaz u obliku slika, crta i znakova.[28] Stoga je Europski sud pravde presudom C-283/01 od 27. studenoga 2003. godine postavio okvire za registraciju zvučnog žiga[29], naglasivši kako prezentacija zvuka preko prikaza u notnom crtovlju odnosno pisani opis koji objašnajva brzinu, ritam, tempo može biti prihvatljiva. Naprotiv, opća deskripcija, onomatopeja ili slijed glazbenih nota (primjerice D#, E, B, C) nisu dovoljni, jer ne objašnjavaju točno buku, trajanje ili visinu zvuka, ostavljajući značajan prostor za slobodnu interpretaciju. [30]
Dakle, uz kondicije iz slučaja „Sieckmann“, zvuk treba grafički prikazati, osobito putem:
- slika,
- linija ili
- znakova odnosno obilježja.
Muzički žig prikazuje se notnim pismom na muzičkoj ljestvici koja je podijeljena na taktove i pored violinskog ključa sadrži note i pauze, kao i povisilice i snizilice.
Prije slučaja „Shield Mark“, kompanija Nokia je registrirala kao žig Zajednice (CTM, sada EUTM) svoj ringtone (start-up tune, startni ton pri uključivanju mobilnog uređaja) temeljen na notama na ljestvici (CTM No. 1040955, prijava 12.1.1999., registracija 30.10. 2000).
Međutim, prema novom stajalištu Europskog suda pravde ne može svaki zvuk zvona telefona biti zaštićen kao žig. Naime, prema presudi u predemtu T-408/15 Globo Comunicação e Participações S.A. v. EUIPO od 13. rujna 2016, banalno zvonjenje alarma ili standardnog telefona ne može se registrirati kao žig Europske unije.
Brazilsko društvo Globo Comunicação e Participações zatražilo je 2014. od EUIPO-a (Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo, bivši OHIM) registraciju zvučnog znaka, posebice za nosače za prijenos informacija elektroničkim, usmenim i televizijskim putem (primjerice aplikacije za tablete i pametne telefone). Znak je u bitnome bio namijenjen za uporabu kao zvonjenje alarma ili telefona. EUIPO je odbio registraciju tog znaka kao žiga Europske unije zbog nepostojanja razlikovnog karaktera. Preciznije rečeno, EUIPO ističe da se žig za koji je podnesena prijava pojavljuje kao banalno i uobičajeno zvonjenje koje općenito ostaje nezamijećeno i koje potrošač ne pamti. Društvo Globo Comunicação e Participações pokrenulo je postupak pred Općim sudom Europske unije radi poništenja te odluke. Današnjom presudom, Opći sud potvrdio je odluku EUIPO-a i odbio tužbu društva Globo Comunicação e Participações. Opći sud najprije podsjeća da zvukovi mogu sačinjavati žig, pod uvjetom da ih je moguće grafički prikazati, što ovdje jest slučaj, jer je žig za koji je podnesena prijava prikazan u obliku glazbenih nota na notnom crtovlju, uz koje se nalaze ključ, stanke i predznaci. Opći sud osim toga smatra da će široka javnost žig za koji je podnesena prijava zamijetiti samo kao običnu značajku predmetnih proizvoda i usluga, a ne kao oznaku njihova trgovačkog podrijetla. Naime, riječ je o „standardnom“ zvonjenju koje je karakteristično za svaki elektronički uređaj koji ima brojač vremena ili za svaki telefonski uređaj, tako da javnost bez prethodnog poznavanja neće biti u mogućnosti identificirati to zvonjenje na način da označava samo proizvode i usluge koje pruža društvo Globo Comunicação e Participações. Zbog činjenice da žig za koji je podnesena prijava predstavlja zvonjenje alarma ili telefona koje nema nikakvu svojstvenu karakteristiku koja se razlikuje od ponavljanja note koja ga sačinjava (dva gis tona) i koja bi omogućila razlikovanje drugih stvari od tog zvonjenja alarma ili telefona, Opći sud je zaključio da će općenito ostati nezamijećeno i da ga potrošač neće upamtiti. Kada je riječ o uslugama televizijskog emitiranja i uslugama koje je moguće pružati u obliku televizijskog programa, Opći sud ostaje pri istom zaključku pojašnjavajući da će javnost zvučni znak zbog njegove banalnosti prije zamijetiti kao onaj koji označava početak ili kraj televizijskog programa. Budući da žig za koji je prijava podnesena nema razlikovni karakter, Opći sud zaključio je da EUIPO nije počinio pogrešku kad ga je odbio registrirati.[31]
Međunarodno žigovno udruženje (International Trademark Association - INTA) u svojem Vodiču za žigovno ispitivanje[32] rabi pojam zvučnog žiga (Sound Marks), te navodi primjere takvog žiga: pjesme, đingl (jingle), poznati zvukovi iz prirode, netipični zvukovi i zvukovi proizvedeni elektronskim putem koji ne postoje u prirodi. Upravo forma zvučnog žiga, odnosno njegov neposredni vizualni izraz, određuje potencijal njegove registrabilnosti. Glede mogućih formi takvih žigova, ITA upućuje na glazbenu notaciju i /ili opis zvuka riječima, određenje glazbenih instrumenata koji se koriste za izvedbu tog zvuka, te duljina glazbene fraze i narav zvuka. Notiranje tog zvučnog znaka predstavlja se kao najbolji modalitet glede forme zvučnog žiga. U slučaju kad se radi o glazbi s pripadajućim tekstom, uz notno određenje tog znaka mora biti priložen i tekst na način da se ispod svake note navede i odgovarajući tekstualni slog. Žigom zaštićeni zvučni znak obuhvaća i sve moguće transkripcije tog znaka.
Kod ovog žiga ne nalazimo ograničenja u njegovom trajanju, osim posredno iz čl. 8. Pravilnika o žigu RH, u kojem se navodi kako prikaz svakog prijavljenog znaka, pa i zvučnog, mora biti uređen da stane u predviđeno mjesto na obrascu prijave (kvadrat stranice 8 cm) i da razmak između dviju najudaljenijih točaka znaka (okomito, vodoravno i u promjeru) ne bude manji od 1,5 cm.[33] Ipak, čini nam se da bi navedenu odredbu trebalo šire tumačiti, omogućiti registraciju žiga ovakve forme i dužeg trajanja od onog koji je limitiran veličinom dijela obrasca prijave žiga.
Nadalje, prema hrvatskom Pravilniku o žigu (čl. 7. st. 3), ako se prijavom podnesenom elektroničkim putem u skladu sa člankom 35. Pravilnika traži registracija zvučnog znaka, prijava može sadržavati jednu elektroničku zvučnu datoteku koja sadrži taj zvučni znak.[34]
Kada se žig temelji na neglazbenom zvuku, grafički se prikaz u praksi EUIPO prihvaća ako se sastoji od oscilograma ili sonografa, pod uvjetom da žig prati odgovarajuća zvučna datoteka predana e-prijavom (vidjeti odluku predsjednika EX-05-3 od 10.10.2005).
V. Mobilni žigovi
Uvjet distinktivnosti odnosno prepoznatljivosti ne podrazumijeva isključivo postojanje statične situacije. Drugim riječima, žig može biti pokretan, a izvrstan primjer takvoga žiga dolazi od tvrtke Kraft Foods UK Ltd., koji se sastoji od komada čokolade koja se mrvi na specifičan način (UK No. 228003, 22.3.2002). Registraciji je dodan i opis: „Žig se sastoji od trodimenzionalnog oblika koji se razdvaja, na način prikazan slijedom slika koje su priložene obrascu zahtjeva.“ Mobilne (pokretne) je znakove (Motion Marks, Movement Marks, Moving Marks, Kinetic Marks) također moguće pronaći u Europskome registru žigova.
Primjerice tako je bio na europskoj razini prijavljen žig Doors of Lamborghini (CTM 1400092), ali je odbijen 2001. Slijed pokreta koji pokazuju karakteristično otvaranje vrata automobila Lamborghini ipak nije odobren kao zaštitni žig Zajednice (ranije CTM, sada EUTM) od strane OHIM-a (sada EUIPO). Prijava znaka sadržavala je opis načina na koji se specifično otvaraju vrata automobila, zajedno s četiri slike koja prikazuje slijed gibanja vrata. Ovaj znak nije postigao registraciju zbog nedostatka razlikovnosti odnosno posebnosti, odnosno stoga što se radi o funkcionalnoj oznaci. Kasnije je ovakav znak registriran u SAD-u (U.S.Reg. No. 2793439, 16.12.2003) kojem je dodan opis: „Žig se odnosi na tipično i svojstveno rješenje primijenjeno na vrata vozila. Prilikom otvaranja vrata se „okreću prema gore“, odnosno oko okretne osovine koja je u biti postavljena vodoravno i poprečno u odnosu na smjer vožnje.“ [35]
Mobilni žig Columbia (USPTO TM 1975999) opisuje se kako se sastoji od "pokretne slike bljeska svjetla čije se zrake svjetlosti emitiraju na pozadini neba i oblaka. Prizor se odražava od ženskog lika na postolju. Riječ "COLUMBIA" se pojavljuje na vrhu i prolazi kroz baklju, a zatim se kružna duga pojavljuje na nebu i okružuje lik. "
Mobilni žig može se odbiti u postupku registracije kad „razumno pažljiva osoba s normalnim razinama percepcije i inteligencijom, uz konzultaciju EUTM registra, ne bi bila u mogućnosti shvatiti točno od čega se konkretni žig sastoji, a da ne uloži ogromnu intelektualnu energiju i imaginaciju. [36] Dakle, u većini slučajeva, kako bi za prezentaciju mobilnog znaka bio jasan, precizan i razumljiv, grafički prikaz ovakvog znaka mora biti popraćena opisom. Opis mora jasno objasniti pokret za koji se traži zaštita i mora biti usklađen s onim što se može vidjeti u prezentaciji znaka.[37]
Većinu mobilnih žigova moguće je grafički prikazati na jasan i prepoznatljiv način kako bi isti udovoljavali uvjetima presude u slučaju „Sieckmann“. Posve je drugo pitanje da li određeni pokret može biti znak koji je inače osobit. O tome će trebati odlučiti u svakome slučaju zasebno, a kada neki pokreti nedvojbeno neće uspjeti postići registrabilnost uslijed svoje složenosti.[38]
G. Okusni žigovi
Okusne (gustativne) je žigove (Taste Marks) teško pronaći u registrima, pa ni u Europskome registru. Ipak, Registar žigova Beneluxa sadrži niz okusnih žigova. Oni se uvijek sastoje od opisa okusa s objašnjenjem da je riječ o okusnome žigu - DE SMAAK VAN DROP BX br. 625 971, dok opis glasi: „Žig se sastoji od opisanog okusa primijenjenog s obzirom na robu u klasi 16 (okusni žig).“[39]
Neki pravni sustavi prihvatili su okusne žigove podobnima za registraciju.[40] U jednom određenom slučaju, grafički uvjet prikaz bio je zadovoljen pomoću pisanog opisa okusa te naznake da se radi o znaku okusa. U procjeni registrabilnosti ove vrste žigova, principi su slični onima koji se odnose na mirisne žigove i moglo bi se reći da se okusni žigovi mogu primijeniti samo na robu, a ne usluga.[41]
U jednom nedavnom sudskom slučaju, zauzelo se stajalište da okus za koji se tražila registracija nije bio konstantan i da će biti predmet modifikacije zbog vrste voća ili zrelosti ploda. Stoga pokazatelj „umjetni okus” nije bilo dovoljan za postizanje dosljednosti, odnosno nekoliko okusa jagoda postoji i može se sintetizirati. U skladu s tim, sud je presudio da je takav znak bez objektivnog karaktera i nije dopustio njegovu registraciju.[42]
D. Gestikulativni žigovi
Gesta kojom se prstima oponaša rad škara, a koja je razlikovno obilježje TWIX čokoladica, međunarodno je poznata, posebice u zemlji podrijetla u Nizozemskoj. Titular takvog gestikulativnog žiga (Gesture Mark), Mars BV, već godinama u reklamama koristi gestu škara kako bi istaknuo svoje proizvode. Iz Registra žigova Benelux-a očigledno je da Mars BV ima registriran ovaj gestikulativni žig (BX br. 520574).
I u engleskome registru žigova moguće je pronaći sjajan gestikulativni žig: sliku osobe koja lupka po svome nosu, a koji je registriran za usluge u području hipoteka i ulaganja (UK br. 2012603).
Registracija geste kao žiga je moguća, pod uvjetom da je navedena gesta prepoznatljiva. Grafički prikaz mora biti temeljito jasan i prepoznatljiv, te ne bi trebao predstavljati zapreku kada su u pitanju geste.
Ipak trebati će još dosta praktičnih iskustvenih slučajeva pokušaja zaštite ovakvih znakova kao žigova, kako bi se razjasnilo jesu li ti znakovi samo još jedan oblik figurativnog žiga ili mobilnog žiga, ili se ipak radi o drugačijoj vrsti žiga. Iako je registracija ovog tipa znaka i dalje iznimna, čini se ipak, da je grafički prikaz moguće postići kroz crtež ili sliku i opis. Može biti teškoća u dokazivanju kako je upravo gesta karakteristična za vrstu robe i/ili usluga koje se želi obuhvatiti registracijom takvog žiga.
Đ. Taktilni žigovi
Netko bi mogao zamisliti da samo jedan dodir određene stvari ili predmeta može rezultirati prepoznavanjem, primjerice stoga što površina koju smo dotakli posjeduje specifičnu prepoznatljivu strukturu. U tome slučaju, netko bi istu mogao nazvati taktilnim žigom (Tactile Mark).[43]
Moguće je da se kod registracije u Benelux-u za Heineken BV (BX br. 602 076) mislilo na određenu taktilnu prepoznatljivost. Heineken je registrirao pivsku bocu kao oblikovni znak te napomenuo da „su na bocu otisnute oznake korištenjem postupka svilotiska (serigrafije).“ [44]
Ipak, registracija taktilnih žigova nije česta u Europskoj uniji, a pogotovo nakon slučaja Sieckmann. Ne poriče se da taktilni znak može biti prepoznatljiv i da svakako može biti žig, ali, međutim, njegov grafički prikaz će nedvojbeno naići na poteškoće, posebice kada se čini da, nakon presude u slučaju Sieckmann, opis takvih nevizualnih znakova teško moguć. Ipak suvremena praksa u državama članicama Europske unije nije bez primejra registracije ovakvih znakova, ali u rijetkim iznimkama. [45]
E. Položajni žigovi
Pojam „položajni žig“ (Position Mark) izvodi se iz doktrinarnih gledišta.[46] „Položajni žig“ određen je mjestom na kojemu je pridružen određenome proizvodu.
Takve je karakteristične znakove posebice moguće pronaći u okviru gospodarske grane proizvodnje odjeće, primjerice Levi's-ova poznata crvena etiketa koja se uvijek zašiva na određeno mjesto traperica. Kada je položajni znak sam po sebi prepoznatljiv, moguće je korištenjem jasnog prikaza vrlo lako udovoljiti uvjetu grafičkoga prikaza.
Grafički prikaz može sadržavati sliku ili crtež koji prikazuje posebno mjesto žiga s obzirom na proizvod, kao i opis u riječi.[47]
Ž. Hologramski žigovi
OHIM (sada EUIPO) smatra kako hologrami (Hologram Marks) također mogu biti punopravni žigovi koje bi trebalo registrirati poput standardnih žigova.[48] Na prijavnim obrascima OHIM-a ostavljen je prostor u kojemu podnositelj može naznačiti da je žig 'hologram'. Unatoč tomu, ova se mogućnost rijetko koristi.
Ipak nailazimo na primjere ovakve registracije - prvi je žig okrugli hologram postavljen na vrh pakiranja (CTM 01787456), unutar holograma nalaze se slova BIO ACTIV, kao i neki elementi holograma. Čini se kako objašnjenje ukazuje na to da podnositelj zahtjeva ne želi registrirati samo hologram, nego posebice činjenicu da je hologram okrugao i postavljen na konkretno mjesto na vrhu pakiranja: „Žig je okrugli hologram postavljen na vrh pakiranja.“ Tako žig nije samo hologramski žig, nego posjeduje elemente „položajnog žiga“.
Drugi je primjer žig VF (CTM/EUTM 2117034). Također ga prati kratko objašnjenje: „Slova VF bijele boje na plavim kuglama, naziv VIDEO FUTUR u plavoj boji na crnoj podlozi.“
Iako se ovo odnosi na registraciju holograma, ni u jednome slučaju registriranja nije istaknuta osnova holograma: činjenica da se lik mijenja, ovisno o kutu iz kojega ga promatrate. Hologrami su vrlo distinktivni. Ukoliko je osnova holograma obuhvaćena zaštitom holograma, odnosno promjenjivih likova, tada je potrebno izraditi lik koji jasno i izričito prikazuje ovu promjenjivost. Grafički prikaz hologramskih i mobilnih znakova moraju na odgovarajući način ukazati na kompleksnost sadržaja znaka.[49]
Z. Interijerski žigovi
Tlocrt ureda, restorana ili prodavaonice ponekad može biti vrlo prepoznatljiv. Postoje primjeri tlocrta za koje je zatražena registracija. Sjajan je primjer pokušaja registracije interijera kao žiga (Interior Mark) u Velikoj Britaniji gdje je bio podnesen zahtjev za registriranjem usluga restorana koji se sastojao samo od opisa dekora i atmosfere restorana (UK br. 2004552), koja registracija je 1997. godine ipak konačno odbijena. Opis je glasio: „Žig se sastoji od kombinacije sljedećih karakteristika s obzirom na dekor i atmosferu restorana:
- izgled i ugođaj američke zalogajnice uz vidljivo korištenje elemenata od cigle i drvene građe.
- posjetnice pričvršćene na različita mjesta na zidu korištenjem pribadača.
- stolnjaci izrađeni od smeđeg papira za zamatanje.
- rotirajući dozeri iza šanka namijenjeni točenju zamrznutih koktela.
- ribarske mreže vise sa zidova.
- rasvjetna tijela u obliku riba.
- svira glazba country i western žanra.“
Kod ovakvih žigova uvjet grafičkoga prikaza sam po sebi ne bi trebao predstavljati bilo kakav problem. Međutim, složenost žiga mogla bi dovesti do prevelike složenosti cjeline te stoga onemogućiti njenu prepoznatljivost i distinktivnost.
Upućujemo na znakovitu noviju praksu Europskog suda pravde. Nakon presude u slučaju Apple (C-421/13) ne može se isključiti kako elementi iz grafičkog prikaza tlocrta trgovine predstavljaju sam dizajn, kombinirajući linije, krivulje i oblike, bez ikakve naznake veličine i proporcije. Sud je bio gledišta da se u takvom slučaju žig može registrirati pod uvjetom da je znak u stanju razlikovati usluge podnositelja zahtjeva za registraciju od drugih poduzeća, a ako nema drugih apsolutnih razloge za odbijanje prijave žiga.[50]
Razlikovni karakter znaka treba ocjenjivati in concreto u odnosu na, s jedne strane, predmetne proizvode ili usluge i, s druge strane, percepciju relevantne javnosti koja se sastoji od prosječnih potrošača navedenih proizvoda ili usluga, uobičajeno informiranih, pažljivih i u razumnoj mjeri promišljenih. [51]
I. Arhitekturalni žigovi
Žigovna praksa zabilježila je spor koji se tiče poznate zgrade trokutastog oblika Flatiron u New Yorku kao registriranog arhitekturalnog žiga (Architectural Mark - prikaz poznate zgrade US br. 75638800). Titular žiga, Newmark, prigovorio je upotrebi dijela zgrade od strane druge tvrtke (Flatiron Partners) u okviru njenog logotipa (99, Civ. 9315 S.D.N.Y. 1999). Slučaj je konačno riješen izvanvansudskim putem te je tvrtka Flatiron Partners dobila licencu.[52]
U registrima OHIM-a (sada EUIPO) moguće je pronaći različite zgrade koje su registrirani kao žigovi. CTM/EUTM 1142363 je registrirani žig servisne postaje BP. Također, poznati izložbeni salon automobila marke SMART upisan je u europski registar (CTM/EUTM 1563469).
Ovdje grafički prikaz također nije problematičan. Ipak, kod nekih će se zgrada postaviti upit da li će iste zgrade poslužiti kao element razlikovnosti za robu i usluge za koje su registrirane.
3. Zaključak
Iako se za njihovu registraciju traži veći stupanj razlikovnosti, trend je liberalizacije registrabilnosti nekonvencionalnih žigova u praksi EUIPO i nacionalnih ureda država članica Europske unije, kao i u praksi Europskog suda pravde. U svojoj presudi u slučaju Sieckmann v. Deutsches Patent- und Markenamt (C-273/00) o olfaktivnim žigovima, Europski je sud pravde jasno i glasno objasnio na koji je način potrebno tumačiti „grafički prikaz“ kako je definiran u članku 2. Prve direktive. Temeljem uvjeta koje Sud postavlja, dolazi se do zaključka da, iako je u načelu moguće registrirati nevizualne znakove kao žigove, Sieckmann-ove registracije - kemijska formula, opis mirisa i uzorak mirisa – nisu valjane. Presuda Suda nudi neke naputke kada vrednuje valjanost ostalih nestandardnih žigova. Za vizualni prikaz okusa ili osjeta bit će potrebno vratiti se opisima, kemijskim formulama ili dijagramima koje je teško iščitati uslijed pomanjkanja vizualno zamjetnih znakova. Iz slučaja Sieckmann je kao rezultat proizašlo stajalište kako takve registracije ne udovoljavaju uvjetima Prve direktive. Zvukovi imaju mnogo bolju šansu da budu prihvaćeni kao žig. Zvukovi to duguju činjenici da ih je jednostavno i jasno prikazati notnim crtovljem, koje može udovoljavati uvjetima Prve direktive. Teže je postići distinktivnost za ostale nestandardne žigove, poput gestikulativnih, položajnih ili hologramskih žigova, interijera kao žigova, mobilnih žigova te arhitekturalnih žigova. Mogućnost njihove grafičke reprodukcije u većini slučajeva ne bi trebala biti problematična. Naravno, tu je još uvijek i uvjet da bi žig u načelu trebao biti prepoznatljiv, pored toga što ga je moguće i grafički reproducirati, iako nova europska regulativa ukida uvjet grafičkog prikaza znaka. Do sada je upravo kod registracije određenih nestandardnih žigova to moglo predstavljati zapreku, a s obzirom da je njihovome grafičkome prikazu, uslijed njihove složenosti, nedostajati potrebna prepoznatljivost.
Predstoji nam pričekati upute Ureda EU (EUIPO) korisnicima o alternativnim medijima i formatima prikazivanja znaka, ali i praksu koja će se u sklopu Ureda EU i Suda pravde EU formirati nakon 1. listopada 2017. u pogledu registrabilnosti nekonvencionalnih znakova. Ipak, za očekivati je kako će nova regulativa EU omogućiti više fleksibilnosti u ovom području, ali uz uvažavanje svih dosega dosadašnje prakse, posebice cjelovitih kriterija iz presude Sieckmann. Posebice se to ogleda u činjenici što se razvojem suvremenih tehnologija mogu iznaći primjenjljiviji modaliteti prikaza znaka, posebice u slučaju egistrabilnosti zvučnih žigova. Tome posebice pogoduju opcije digitalnih registara zvučnih žigova, odnosno potencijal digitalnih datoteka u vidu kojih se mogu prikazati takvi znakovi, što može učinkovito zamijeniti dosadašnje modalitete notnog prikaza ovih znakova.
Dragan Zlatović, LLD*
Non-conventional trademarks in the light of new European regula
Summary
Trademark law continues to be one of the most interesting branches of law, not just in the realm of intellectual property law but in terms of general legal developments as well. Traditionally, the subject matter of trademarks includes words, logos, symbols or a combination thereof. Non-conventional or non-traditional trademarks are those marks which are beyond the purview of traditional trademarks and therefore consist of marks originating from shapes, sounds, smells, tastes and textures. Regulation (EU) No 2015/2424 of the European Parliament and the Council amending the Community trade mark regulation (the Amending Regulation) entered into force on 23 March 2016. The Amending Regulation removes the graphical representation requirement. This means that, from 01-10-2017, signs can be represented in any appropriate form using generally available technology, as long as the representation is clear, precise, self-contained, easily accessible, intelligible, durable and objective. This paper deals with the new era of non-conventional trade marks and their registration.
Key words: trade mark, non-conventional trade marks, intellectual property law, smell marks, sound marks.
* Prof. v. š., pročelnik Upravnog studija Veleučilišta u Šibeniku, Republika Hrvatska, e-mail: zlatovic@vus.hr
[1] Detaljnije kod B.H. Sotiriadis, Carrière, The Statutory Protection of non-traditional trade-marks in Canada – a few reflections on their registrability and distinctiveness, www.robic.ca; S. King, Are sounds and scents trade-marks in Canada?, Business & The Law 9, 1992, 6; D. Lyons, Sounds, Smells and Signs, European Intellectual Property Report, 1994, 540; J. E. Hawes, Non-Traditional Trademarks, 1997 INTA Mid-Year Meeting – Course Materials, Rio Grande, INTA, 7.
[2] Cit. S. Sandri , S. Rizzo, Non-Conventional Trade Marks and Community Law, Marques: The Association of European Trademark Owners, 2003, 5. Za neka zanimljiva razmatranja o tome što čini znak prikladan za zaštitu žiga, vid. Libertel Groep BV, Case C-104/01, id., te Heidelberger Bauchemie GmbH, Case C-49/02.
[3] Prva direktiva je objavljena u OJ L 40, 11.2.1989. Ova je Prva direktiva izmijenjena i kodificirana tako da je 2008. donesena Direktiva 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađenju zakonodavstava država članica o žigovima (OJ L 229, 8.11.2008), a potom Direktiva (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2015. o usklađenju zakonodavstava država članica o žigovima (OJ L 336/1, 23.12.2015).
[4] OJ L 341/21, 24.12.2015.
[5] Preuzeti kriteriji iz slučaja Sieckmann.
[6] S. Vukina, Žig Europske unije, Pravo i porezi, br.4, 2016, 63.
[7] OJ L 78, 24.3.2009.
[8] Na ovaj način definicija žiga i kondicije za njegovu registraciju približene su onima iz čl. 15. st. 1. Sporazuma o trgovinskim aspektima intelektuanog vlasništva (TRIPS Sporazum WTO) iz 1994. koje glase: „Svaki znak, ili svaka kombinacija znakova, sposobni za razlikovanje roba ili usluga jednog poduzetništva od onih drugog poduzetništva, sposobni su da bi nastao žig. Takvi znakovi, poglavito riječi uključujući osobna imena, slova, brojke, figurativne elemente i kombinacije boja kao i kombinacija takvih znakova, mogu se registrirati kao žigovi. Kada znakovi sami po sebi nisu sposobni za razlikovanje roba ili usluga kojih se tiču, članice mogu mogućnost registriranja učiniti ovisnom od raspoznatljivosti stečenom uporabom. Članice mogu tražiti, kao uvjet registracije, da znakovi budu vidno uočljivi.“
[9] V. Marsland, Non-traditional trademarks in the Community trademark system, World Trademark Review, july-august 2007, 86.
[10] P. Turner - Kerr, The smell of fresh cut grass, 2 EIPR N-19, 2001; M. M. S. Karki, Nontraditional Areas of Intellectual Property Protection: Colour, Sound, Taste, Smell, Shape, Slogan and Trade Dress, Journal of Intellectual Property Rigths, vol. 10, 10. nov. 2005, 503.
[11] A. Kumar, Protecting Smell Marks: Breaking Conventionality, Journal of Intellectual Property Rights, vol. 21, may 2016, 133.
[12] L. A. Erlandsson, The future of Scents as Trademarks in the Europan Community – basen on a comparision to the American Experience, Faculty of Law, University of Lund, 2004, 32.
[13] N. Q. Nguyen, Special trade Marks – Legislation And the Situation In the European Community, Lund University, spring 2002, 38.
[14] O američkoj praksi vezano za mirisne žigove opširnije kod L. B. Burgunder, Trademark Protection of Smells: Sense or Nonsense, 1991, 29 American Business Law Journal 459, 468.
[15] Tako i V. Marić, Forma žiga, Fakultet za poslovno pravo, Beograd, 2003, 13.
[16] Myles Ltd.’s Application (for the scent of raspberries), R 711/1999-3, [2003] ETMR 56.
[17] Cit. A. Cvetić et al., (rec.), Priručnik za ispitivanje žigova, DZIV, Zagreb, prosinac 2014, 10.
[18] Guidelines for Examination of European Union Trade Marks, EUIPO, Part B – Examination, Section 4 – Absolute Grounds for Refusal, adopted 1.2.2017, 5.
[19] Presuda u predmetu Methylcinnamat, C-273/00, 12.12.2002, EU:C:2002:748, § 69-73.
[20] Odluka od 27.10.2005, T-305/04, Odeur de fraise mûre, EU:T:2005:380, § 34. Sud je smatrao da miris jagoda varira od jedne vrste do druge i opis „smell of ripe strawberries“ („miris zrelih jagoda“) se može odnositi na nekoliko vrsta, a time i nekoliko različitih mirisa. Sam opis niti je jednoznačan, niti je precizan, te ne može otkloniti sve elemente subjektivnosti u procesu identificiranja i doživljavanja znaka. Isto tako, slika jagoda predstavlja samo plod koji navodno emitira identičan mirisni predmetnom znaku, a ne sam miris, te stoga ne predstavlja grafički prikaz mirisnog znaka.
[21] Neka nacionalna zakonodavstva izričito predviđaju zaštitu zvučnih znakova kao žigova. Vid. npr. čl. 1. mađarskog Zakona o zaštiti žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla – zvučni signali, odnosno čl. 4. srpskog Zakona o žigovima – glazbene fraze prikazane notnim pismom. Vid. S. R. Vuković, Komentari Zakona o autorskim i srodnim pravima, Zakona o žigovima, Zakona o pravnoj zaštiti dizajna i Zakona o zaštiti topografija integrisanih kola, Poslovni biro, Beograd, 2005, 230.
[22] Iako postoje doktrinarna gledišta kako su zvučni i muzički žigovi dvije različite vrste nekonvencionalnih žigova, hrvatska doktrina žigovnog prava pod zvučne žigove podvodi i muzičke žigove kao podvrstu. Tako P. Krpan, Nekonvencionalni žigovi, Pravnik, Zagreb, 48, 1, 2014, 70-71. Ovo stajalište proizlazi i iz europskih Smjernica za ispitivanje žigova Zajednice u Uredu za usklađivanje na unutarnjem tržištu (dizajn i žigovi), Dio B. – Ispitivanje, Odjeljak 4. Apsolutni razlozi za odbijanje, 2014, 10,
[23] N. Q. Nguyen, op.cit., 37.
[24] Ipak, raširenost netradicionalnih žigova na razini EU nije značajna. Navodimo podatke International Trademark Association: „Nontraditional marks remain quite rare: for example, for 1996–2012, 57% of Community trade mark applications were for word marks, 42% for figurative marks and just 0.02% for sound marks. There were only 10 applications for hologram marks and 7 for smell marks during that period”;
http://www.inta.org/trademarkbasics/documents/intanontraditionalmarkspresentation.ppt, datum posjete: 21.3.2017.
[25] Utvrđeno je u ovoj odluci kako se sonogram može usporediti s prikazom koji koristi glazbeni zapis, ali s druge strane, sonogram bez vremenske skale (horizontalna) ili frekvencijske skale (vertikalna) nije prihvatljiv.
[26] Registrabilnost zvučnih žigova je u SAD-u sudskim odlukama potvrđena. V. Oliveira v. Frito-Lay, 251 F.3d 56 (2d Cir. 2001), approving Re General Elecrtic Broadcasting Co., 199 U.S.P.Q. 560 (T.T.A.B. 1978.). Detaljnije o američkoj praksi kod D. Vaver, Recent trends in European trademark law: of shape, senses and sensation, The Trademark Reporter, vol. 95, july-august 2005, 901. Poznata je registracija zvučnog žiga HARLEY-DAVIDSON u SAD-u. Detaljnije kod J. Young-Miller, Harley Tries to Keep Engine Roar for Itself, University of Kansas School of Law – Intellectual Property in the News, 1996-08-18. O zaštiti muzičkih (zvučnih) žigova u SAD vidi u prezentaciji INTA: „In 1950, the National Broadcasting Company (NBC) registered its three-note chimes sequence as a service mark for broadcasting of radio programs in Class 38 (U.S. Reg. No. 523616, Apr. 4, 1950) (expired)). NBC obtained a similar registration in 1971. for broadcasting of TV programs (U.S. Reg. No. 916522, July 13, 1971). There are very few registered trademarks for sounds, under 100; probably the most famous is the roar of the MGM lion (U.S. Reg. No. 1395550, June 3, 1986). The Harlem Globetrotters franchise holds a trademark registration for the melody “Sweet Georgia Brown,” for entertainment services (basketball exhibitions) in Class 41 ((U.S. Reg. No. 1700895, July 14, 1992)), and American Family Life Insurance Company (AFLAC) registered the sound of the AFLAC duck quacking the company’s name for a variety of insurance underwriting services in Class 36 (U.S. Reg. No. 2607415, Aug. 13, 2002). An application to register the “distinctive chug” of a Harley-Davidson motorcycle engine was withdrawn by Harley-Davidson after six years of litigation and oppositions to the registration by nine different competitors. Competitors argued that other motorcycles with V-twin engines produce the same sound. Index of registered sound marks: http://www.uspto.gov/trademarks/soundmarks/index.jsp”; http://www.inta.org/trademarkbasics/documents/intanontraditionalmarkspresentation.ppt, datum posjete: 21.3.2017.
[27] Vid. i sličan slučaj Edgar Rice Burroughs Inc. v. OHIM (R708/2006-4) – tzv. Tarzan Yell Case. Žig je registriran kao CTM No. 5090055, (prijava 22.5.2006, registracija 4.3.2008), a temelji se na sonogramu te elektroničkom primjerku zvuka.
[28] Zvučni znakovi ne mogu biti grafički prikazani opisom riječima, onomatopejom i sekvencama glazbenih nota bez ikakvih drugih određenja. Zvučni znak može biti registriran kao žig samo ako se njegovim grafičkim prikazom određuje visina i trajanje zvukova, odnosno kad je prikaz učinjen na odgovarajućem notnom papiru odnosno na glazbenoj ljestvici, podijeljenoj na taktove, koja sadržava uz ključ i note i stanke, te povislice i snizilice. Cit. A. Rački Marinković, Apsolutni i relativni razlozi za odbijanje registracije žiga, u R. Matanovac, (op.red.) et al., Hrvatsko pravo intelektualnog vlasništva u svjetlu pristupa Europskoj uniji, DZIV & Narodne novine, Zagreb, 2006, 7.
[29] Presuda dostupna na internet stranici http://www.ipo.gov.uk/about/about-consult/about-ecj/about-ecj-refs/about-ecj-refs-2001.htm, datum posjete: 21.3.2017. Detaljnije V. Marsland, op.cit., 86-87.
[30] L. Kemal, Sounding it uot: A Global view on registering sound trade marks (part I), www.thebrandprotectionblog.com, datum posjete: 24.3.2017.
[31] Cit. Opći sud Europske unije, Priopćenje za medije br. 93/16. Luxembourg, 13. 9. 2016, http://curia.europa.eu/jcms/upload/docs/application/pdf/2016-09/cp160093hr.pdf, datum posjete: 21.3.2017. Europski sud pravde (Sud EU-a) čine dva suda i to Sud, koji rješava zahtjeve za prethodne odluke koje podnose nacionalni sudovi, određene postupke za poništenje i žalbe, te Opći sud, koji donosi odluke u postupcima za poništenje koje su pokrenuli pojedinci, poduzeća i, u nekim slučajevima, vlade država članica EU-a. To u praksi znači da se ovaj sud uglavnom bavi predmetima povezanima sa zakonodavstvom o tržišnom natjecanju, državnom potporom, trgovinom, poljoprivredom i žigovima. Detaljnije D. Stanković, Novo ustrojstvo Suda Europske unije, Novi informator, br. 6443., od 7.11.2016. i D. Stanković, Pretpostavke dopuštenosti i uspješnosti zahtjeva za prethodnu odluku pred Sudom Europske unije, Novi informator, br. 6394, od 30.11.2015, 1.
[32] INTA, Guidelines for Trademark Examination, 13 May 1998, http://www.inta.org, datum posjete: 21.3.2017.
[33] Hrvatski ZOŽ i prateći Pravilnik o žigu ne postavljaju uvjet da zvučni žig mora biti takav da se može odsvirati na jednom glazbenom instrumentu, što je bilo predviđeno primjerice u čl. 5. st. 4. ranije jugoslavenske Uredbe o postupku za priznavanje žiga, Službeni list SRJ, br. 15/95.
[34] Ovo u skladu s Decision No EX-05-3 of the President of the Office of 10 October 2005 concerning electronic filing of sound marks (art.2.2.), OHIM: “[w]here registration of a sound mark is applied for, one sound file containing the sound may be filed as an attachment to the electronic application form. The sound file shall be in the .mp3 format. Its file size shall not exceed one Megabyte. It shall not allow loops or streaming.”
[35] Usp. B.A., Kist, Touch Me, Feel Me, Smell Me, Protect Me – Protecting Unconventional Trade Marks, www.shieldmark.nl, datum posjete: 25.4.2008.
[36] Vid. OHIM, decision of 23/09/2010, R 443/2010-2, RED LIQUID FLOWING IN SEQUENCE OF STILLS (EUTM 8 581 997) (al.), para. 20.
[37] Kao primjer odbijene zaštite ovakvog znaka v. slučaj EUTM 9 742 974 : Znak obuhvaća pokretne slike koje se sastoje od prikaza četkica koje se kreću prema rajčici, koje pritiskaju rajčice bez oštećenja kožice rajčice, te prikaza na kojem se četkica kreće od rajčice. OHIM je odbio zahtjev jer nije bilo moguće utvrditi točan pokret iz opisa danog uz grafički prikaz.
[38] E.W. Kahn et al., Starting to Register : Moving Image Marks, The National Law Journal, 1996-05-26.
[39] B. A. Kist, op.cit.; D. Rønning, Taste, smell and sound – Future Trademarks?, http://www.patentstyret.no/templates/Page_429.aspx, cit. prema WIPO, Standing committee on the law of trademarks, industrial designs and geographical indications, New types of marks, sixteenth session, Geneva, 13-17.11.2006, SCT/16/2, 19.
[40] Prema stajalištu američke prakse, tehnički gledano, okusni žigovi mogu biti podobni za registraciju. Ali prijava registru okusnog znaka „zahtijeva temeljito prikazivanje stečene prepoznatljivosti“. In re N.V. Organon, 79 U.S.P.Q. 2d 1639, 1650 (T.T.A.B. 2006). U konkretnom slučaju nejasno je kako okus može funkcionirati kao pokazatelj podrijetla jer okus uglavnom obavlja uporabnu funkciju i potrošači uglavnom nemaju pristup okusu nekog proizvoda ili mogućnost kušati ga prije kupnje. Stoga je u SAD-u pokušaj Organona da zaštiti okus naranče za lijekove odbijen.
[41] Cit. WIPO, Standing committee on the law of trademarks, industrial designs and geographical indications, New types of marks, sixteenth session, Geneva, 13-17.11.2006, SCT/16/2, 10.
[42] Eli Lilly and Co. v INPI, Court of Appeal of Paris, 4th Chamber, 3.10.2003, Recueil Dalloz, Vol. 184 (2004), no. 33, 2433. Prijava se odnosila na okusni znak koja čini „umjetni okus jagode“ za farmaceutske, veterinarske i higijenske proizvode i dijetne supstance za medicinsku uporabu.
[43] American Wholesale Wine & Spirit, Inc.'s registration for „a velvet textured covering on the surface of a bottle of Wine“(U.S. Reg. No. 3155702, 17.10.2006).
[44] D. Rønning, op.cit.
[45] V. Tako je ipak u jednoj državi članici registriran Underberg in Braille (German Reg. No. 30259811, 12.3.2003, dok je u drugoj državi članici takav znak registriran za teksturu ili površinu boce - Application No. 140058, of December 17, 2003, and registration granted though title No. 29597 of April 28, 2004 “Textura Superficie Old Parr” for alcoholic beverages, Instituto Ecuatoriano de la Propiedad Intelectual (IEPI).
[46] Tako S. Völker, Registering New Forms Under The Community Trademark, Trademark World, no.152, November 2002, 24-33.
[47] Vid. primjer EUTM 8 316 184: The trade mark is a positional trade mark whereby a narrow copper ring is positioned visibly between two metal layers on the upper rim of the body of a pot or pan.
[48] R. Sieckmann, Holograms: the next generations of trademarks?, CPA's IP Review, winter 2005/06, issue 13, 26.
[49] A. Rački Marinković, op.cit., 8.
[50] 10/07/2014, C-421/13, Apple, EU:C:2014:2070: „Članke 2. i 3. Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima treba tumačiti u smislu da se prikaz uređenja prodajnog prostora samim crtežom bez naznake veličine ili dimenzija može registrirati kao žig za usluge koje se sastoje od usluga koje se odnose na te proizvode, ali ne čine sastavni dio njihove ponude prodaje, pod uvjetom da je znak podoban za razlikovanje usluga podnositelja prijave za registraciju od onih drugih poduzetnika i da se registraciji ne protivi nijedan od razloga za odbijanje navedenih u toj direktivi.“
[51] Vid. osobito presude Linde i dr., C‑53/01 do C‑55/01, EU:C:2003:206, t. 41., Koninklijke KPN Nederland, C‑363/99, EU:C:2004:86, t. 34. i OHIM/BORCO‑Marken‑Import Matthiesen, EU:C:2010:508, t. 32. i 35.
[52] Vid. P.T. Arden, Protection of Nontraditional Marks, INTA, 2000, 22.
* Professor at Polytechnic of Šibenik, Studies of Adminstrative Law